субота, 16. јул 2022.

Eto...

 Samo da se javim, da sam živ i zdrav i da sam super.  Nisam stizao da se oglasim, ali ukratko, imam započeta dva tri teksta (potrudiću se da ih u najkraćem mogućem roku završim), nekolicinu slika u telefonu, i čini mi se beskonačno sećanja u glavi. Nisam se ko svet oporavio od Metalike, noge me bole od exita, u glavi mi jos uvek odzvanja Alive, a ja sam vec u drugom gradu i gledam Guns'n' roses, skačem uz I was made for loving you babe i sa gomilom stranaca pevam you can't always get what you want dok napustam stadion. Previse je toga trenutno u mojoj glavi i treba mi malo da se saberem... Imam i jedan dzep prepun bezvrednih sitnica koje su za mene sad relikvije i jednu majicu koju verovatno vise nikada necu nositi...

Нема коментара:

Постави коментар